Danas mi je pogled sasvim slu?ajno pao na jednu od knjiga koje stoje u naem regalu; zato? Zato to je knjizi naslov “Sociologija umjetnosti”, a to je, vidite, ba ono to mene zanima. Za zainteresirane, autor je Arnold Hauser. Njegovo djelo se zapravo sastoji od dvije knjige u kojima opirno analizira umjetnost, drutvo, utjecaj medija itd. Da ne bih duljila bezveze, donosim nekoliko uzbudljivih ulomaka. (I ne, nemojte misliti da je ovo samo jo jedan od onih dosadnih znanstvenih tekstova…).

II. UMJETNOST OBRAZOVANE ELITE

Visoka i zna?ajna umjetni?ka djela, namijenjena zahtjevima obrazovane elite, imaju mnogo bogatiji varijetet tipova nego umjetni?ki proizvodi namijenjeni niim obrazovnim slojevima. Ona se kre?u mnogo slobodnije, me?usobno nesputanije i nezavisnije jedno od drugog. Dodue, kao proizvod drutvene aktivnosti ona nisu sasvim nekonvencionalna i neformalna, ali je svako djelo u jednom ili drugom pogledu posebno. Ono to ih razlikuje od proizvoda popularne i narodne umjetnosti prije svega je to to se ne slue strukturama koje se automatski ponavljaju, mehani?ki izvode te upotrebljavaju kao klieji, premda se i ona slue formulama, samo kompleksnijima i ambicioznijima.

VRIJEDNOSTI VISOKE UMJETNOSTI
Velika se umjetni?ka djela kre?u oko smisla ivota; ona trae vaenje vrijednosti koje slue kao kriterij za razlikovanje dobra od zla, boljeg od manje vrijednog. Njihovo zna?enje ne lei u odgovoru koje daju, ve? u pitanjima koje postavljaju. Iz njihova aspekta ukazuju se problemi pojedinca i drutva u obuhvatnijoj perspektivi, a pretpostavke pravog ivota u kompleksnijem sklopu; pod njihovim djelovanjem ?ovjek bolje razumije i sebe i druge. Ona sile ?ovjeka da “promijeni svoj ivot”. Ona postaju povod da se ?ovjek preispita i donese o sebi sud. (…)
Uitak koji prua visoka, uzviena, velika umjetnost nije nikako doivljaj koji bi se jednostavno mogao nazvati “zabavom”; tovie, adekvatno primanje intelektualna je kao i moralno teka kunja; ona iziskuje bezuvjetnu podlonost, krajnju muku i portvovanje, te prihva?anje nevolja u ivotu i pomirenje s njima. (…) [B]Ako igdje, onda se tu razilaze putovi obrazovane i drutvene elite. Samo po svom drutvenom poloaju vii slojevi nisu nipoto pogodniji od niih, u kulturno-intelektualnom smislu njima podre?enih grupa, da podnose muku i rtve u vezi s primjerenim doivljajem visoke umjetnosti i da se nose sa svijesti o krivnji i manjevrijednosti.

U sljede?em poglavlju, hihi, masovni mediji, bestseler i trivijalnost, ali samo ako mi kaete da niste umrli od dosade dok ste ovo ?itali. A teta, ba je zanimljivo…