March 25, 2006 11:48 pm
Bella ciao

PosluÜaj pjesmu!

VERZIJA 1:

Alla mattina appena alzata
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
alla mattina appena alzata
in risaia mi tocca andar.

E fra gli insetti e le zanzare
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
e fra gli insetti e le zanzare
un dur lavor mi tocca far.

Il capo in piedi col suo bastone
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
il capo in piedi col suo bastone
e noi curve a lavorar.

O mamma mia, o che tormento!
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
o mamma mia o che tormento
io t’invoco ogni doman.

Ma verr? un giorno che tutte quante
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
ma verr? un giorno che tutte quante
lavoreremo in libert?.

VERZIJA 2:

Stamattina mi sono alzato
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
questa mattina mi sono alzato
e ho trovato l’invasor

O partigiano portami via
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
o partigiano portami via
che mi sento di morir

E se muoio da partigiano
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
e se muoio da partigiano
tu mi devi seppellir

Seppellire lass? in montagna
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
seppellire lass? in montagna
sotto l’ombra d’un bel fior

E le genti che passeranno
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
e le genti che passeranno
e diranno O che bel fior

? questo il fiore del partigiano
o bella ciao bella ciao bella ciao ciao ciao
? questo il fiore del partigiano
morto per la libert?.

March 11, 2006 12:40 pm
Rosa Luxemburg (1871. – 1919.)

Rosa Luxemburg ro?ena je 5. o´┐Żujka 1871. godine u mjestu Zamo´┐Ż? u Poljskoj, ´┐Żkolovala se u Var´┐Żavi gdje je postala aktivna u politi?kim krugovima. Zajedno s J. Marchlewskim izdavala je 1893. godine list Sprawa robotnicza (Prava radnika) i sudjelovala u osnivanju Socijaldemokratske stranke Poljske.

Pobijaju?i nacionalisti?ke tendencije Poljske socijalisti?ke partije (PPS) istupala je kao protivnik parole pravo naroda na samoodre?enje smatraju?i kako razvitak velikih kapitalisti?kih dr´┐Żava i imperijalizam ?ine to pravo iluzornim za male narode. Kao studentica var´┐Żavskog sveu?ili´┐Żta ulazi u ilegalnu poljsku politi?ku stranku Proleterijat. Kada je ta organizacija razbijena ona bje´┐Żi u ´┐Żvicarsku (1889.) jer joj prijeti uhi?enje zbog njenih politi?kih aktivnosti. Zavr´┐Żava ´┐Żkolovanje na sveu?ili´┐Żtu u Z´┐Żrichu gdje studira prirodne znanosti i politi?ku ekonomiju te brani doktorsku disertaciju Industrijski razvitak Poljske (1897.). Godine 1898. emigrira u Njema?ku, gdje je dobila dr´┐Żavljnstvo nakon ´┐Żto se udala za njema?kog radnika i u?lanila se u njema?ku Socijaldemokratsku stranku (SPD), tada vode?u svjetsku organizaciju socijalista. Tako?er sura?uje u glasilu SPD-a Neue Zeit (Novo vrijeme). U to doba me?u prvima ustaje protiv Bernsteinove revizije Marxova u?enja nizom ?lanaka u Leipziger Volkszeitung pod naslovom Sozialreform oder Revolution? (Socijalna reforma ili revolucija?).

Za vrijeme Ruske revolucije 1905. godine Rosa Luxemburg ilegalno odlazi u Var´┐Żavu kako bi sudjelovala u borbi i tada je zarobljena. Nakon ´┐Żto je pu´┐Żtena iz zatvora (u kojem se te´┐Żko razboljela) uz kauciju napu´┐Żta Var´┐Żavu i odlazi u Njema?ku. U Njema?koj je predavala u SPD-ovoj ´┐Żkolu u Berlinu (1907. – 1914.). Godine 1907. sudjeluje na V. kongresu RSDRP (Ruske Socijaldemokratske radni?ke partije) u Londonu. Na tom kongresu podr´┐Żala je bolj´┐Żevike iako je ranije podr´┐Żavala menj´┐Żevike. Istovremeno pi´┐Że djelo Akumulacija kapitala koje ?e biti objavljeno 1913. godine. Nakon izbijanja 1. svjetskog rata (u kolovozu 1914.) njema?ki socijaldemokrati glasali su za ratne kredite. Rosa Luxemburg ogor?ena takvim potezom socijaldemokrata njema?ku je socijaldemokraciju nazvala smrdljivim le´┐Żem. Potom, kao reakcija na takav potez njema?kih socijaldemorkata, zajedno s njema?kim socijalistima Karlom Liebknechtom, F. Mehringom, Klarom Zetkin i drugima formira revolucionaru frakciju unutar SPD, koja se prvotno zvala Internacionala, a kasnije postaje poznata pod imenom Spartakovci (Spartakusbund). Zbog svog veoma jasnog protivljenja ratu ponovo je 1915. godine u zatvoru.

U zatvoru pi´┐Że bro´┐Żuru Die Krise der Sozialdemokratie (Kriza socijaldemokracije; iza´┐Żla pod pseudonimom Junius). Kako je krajem sije?nja 1916. pu´┐Żtena iz zatvora svim se snagama posve?uje proturatnim akcijama. Ponovo je stoga u zatvoru, ovaj put je uhi?ena u srpnju iste godine. U zatvoru ostaje do studenong 1918. godine. Po izlasku iz zatvora poma´┐Że da se Spartakovci transformiraju u Komunisti?ku stranku Njema?ke. U sije?nju 1919. Spartakovci di´┐Żu ustanak protiv vlade, a u njemu sudjeluje i Rosa Luxemburg. No, nakon gu´┐Żenja ustanka uhi?ena je zajedno s K. Liebknechtom. Njema?ki vojnici pogubili su ih 15. sije?nja 1919. godine.

Izvor: [LINK=http://moljac.hr]moljac.hr[/LINK]


O meni
21 godina. Ro─Ĺena u Rijeci. Studentica jednog zagreba─Źkog fakulteta. (vi┼íe?)

Site
Kategorije
Linkovi
Arhiva
Meta