October 1, 2008 1:10 pm
Madame X. An Absolute Ruler

U originalu “Madame X Eine Absolute Herrscherin“, ovaj film Ulrike Ottinger iz 1977. godine smatra se feminističko-lezbijskim “piratskim” klasikom, jer prvi u vrijeme feminističkog Novog vala progovara o drugoj strani ženskog aktivizma.

Madame X (Tabea Blumenschein) je nemilosrdna, hladna gusarica (da, dobro ste pročitali!) koja upravlja brodom znakovitog imena “Orlando”. Poznata po svojoj ljepoti i okrutnosti, na svom brodu okuplja žene različitih nacionalnosti i podrijetla i obećaje im nezaboravne avanture svih vrsta ako pristanu napustiti svoje dosadne, ustaljene živote.

Film je vizualno prekrasan i izrečen u metafori: brod je metafora za buđenje i suočavanje s “avanturom stvarnosti”, a Madame X, čije su kretnje hladne i robotičke, predstavlja sustav moći kojeg okupljene žene prihvaćaju i pokoravaju mu se baš kao i nekadašnjem patrijarhatu. U borbi za premoć, koja je ponajprije seksualnog karaktera, Madame X ubija sve žene i to nekoliko puta; svaki put smrt je prikazana kao prijelazna faza nakon koje se žene vraćaju na brod u drugačijem obliku. Kako to Ulrike Ottinger kaže: “Nešto mora umrijeti da bi nešto novo stupilo na snagu”. Film završava jednako kao što je i počeo: scenom broda koji se otisnuo na pučinu, ali su se okolnosti pod kojima putovanje započinje promijenile. Svaka od žena, također, pronalazi novi način za komuniciranje s okolinom: umjetnica koja bježi od zatvorenog akademskog svijeta govori direktno u mikrofon, Azijatkinja se služi pokretima i gestama, prostitutka govorom tijela, itd.

Film je u osnovi kritika feminističkog pokreta za kojeg Ulrike Ottinger kaže da, usprkos tome što donosi promjene,  i dalje reproducira patrijarhalni sistem i “muški” sustav moći na koji smo navikli. Upravo zbog toga nije dobro primljen u feminističkim krugovima: zamjerali su mu, između ostalog, i “fetišizaciju ljepote” (Madame X je doista vrlo, vrlo lijepa), iako su likovi (baš kao i cijeli film, uostalom) bazirani na pretjerivanju i ironičnoj stilizaciji.

Vizualni aspekt filma je očaravajuć: glumice nose ekstravagantne kostime i nakit, koji su uz make-up sve odreda djelo Tabee Blumenschein. Osim toga, očigledno je da se Ottinger bavila i fotografijom, jer je svaki kadar (ali mislim doslovno!) malo umjetničko djelo za sebe, a to vjerujem primjećujete i iz priloženih fotografija.

September 20, 2008 12:58 pm
Jasna Zastavniković o režiji

Mudro zbori! ;)

August 26, 2008 5:17 pm
Maria Schneider: “A Woman Like Eve”

Raspjevana Maria Schneider na feminističkom skupu u nizozemskom filmu Nouchke van Brakel “Een Vrouw als Eva” iz 1979. godine. Njen lik Liliane živi u ženskoj hipi komuni, ne jede meso i “prijateljuje” sa ženama, a zaplet započinje kada upoznaje Evu iz Amsterdama, udanu ženu i majku dvoje djece, koja ubrzo raskida s mužem i u parnici se bori za skrbništvo nad djecom.

Schneider (1952. -) je inače poznata po filmu “Posljednji tango u Parizu” iz 1972. u kojem glumi ljubavnicu tada već ostarjelog Marlona Branda. Film je smatran skandaloznim zbog obilja golotinje i seksa, a zasigurno znate i za degutantnu scenu s maslacem. Schneider je nedavno izjavila kako je ta scena bila Brandonova ideja i nije bila u početnoj verziji scenarija. Sada priznaje kako se osjećala silovanom i kako je to gotovo jedini film o kojoj je novinari još uvijek ispituju, iako je kasnije glumila u oko 50 drugih filmova. Jedan od njih bio je i dokumentarni film “Budi lijepa i šuti” koji se bavi temom seksizma i položaja žene u filmskoj industriji.

null

Intervju: “I felt raped by Brando”

August 4, 2008 8:53 am
Kinoteka: RUSIJA

Stare ruske pjesme iz starih ruskih filmova. Uživajte!


Shulzhenko – Sinij Platochik


Poglakov -Tuman.mp3 (1967.)


Temnaya noch (1943.)


Oy cvetet kalina.mp3 (1949.)


Ne uletay (1960.)
Više na patefon.tol.ru

March 24, 2008 9:28 pm
Lesbian movie review (vol. 5): “DAUGHTERS OF DARKNESS”

Redatelj: Harry Kümel
Uloge: John Karlen, Delphine Seyrig, Danielle Ouimet, Andrea Rau
Godina izdanja: 1971.
Ostali naslovi: Les Levres Rouges, Blood On The Lips, Erzebeth, The Promise of Red Lips, itd.

Iako ga klasificiraju kao Euro-trash lezbijski horor, istina je jedino da je riječ o trash filmu. Ukratko, radnja se zbiva u napuštenom belgijskom hotelu kamo novovjenčani Stephen i Valerie dolaze na medeni mjesec, a uskoro im se pridružuje i grofica Bathory (da, ona Elizabeth Bathory koja se kupala u krvi mladih djevojaka da bi ostala mlada) sa svojom pomoćnicom Ilonom. Vrlo brzo saznajemo da stvari nisu tako idilične kako se isprva čine: Stephen je u stvari lažljivac i nasilnik koji tuče Valerie i skriva od nje homoseksualnu vezu pod izlikom da se tobože radi o majci tj. svekrvi koja ne želi prihvatiti njegovu ženu. Osim toga, Stephen je neobično fasciniran ubojstvima u obližnjem gradiću pa čak i Valerie primjećuje da ga krv i leševi “neobično uzbuđuju”.

Elizabeth Bathory je priča za sebe i jedini razlog, zapravo, zbog kojeg sam gledala ovaj film. Seyrig fakat odlično glumi i pravo je osvježenje među ostalom, usuđujem se reći osrednjom, glumačkom ekipom. Odakle da počnem? Bathory nije tipična vampirica, kao što ni ovo nije tipičan lezbijski vampirski film. Za perverzne mogu odmah napomenuti da nema lezbijskog seksa i da je vrhunac intimnosti jedan jedini poljubac koji doslovno izgleda ovako:

daughters12.jpg

Definitivno je prednost ovog filma što ne eksploatira svoj lezbijski lik (u ovom slučaju Bathory), iako se svi ostali bezrazložno šeću goli (?) što je, naravno, trash s velikim T. Ali nisam sad o tome htjela govoriti! Seyrig je odlična glumica koja se ne treba skinuti da bi prizvala intimnost na filmu; ton njenog (hipnotičkog!) glasa pažljivo se izmjenjuje s kratkim pauzama i ponajviše je on zaslužan za uspješno dočaranu manipulativnost grofice Bathory. Osim toga, tu je i fascinantan govor tijela žene koja zna što želi te osmijeh (pomalo namješten, doduše) koji otapa, a sve to u paketu sa svijetlim (gotovo bijelim) puderom, crvenim ružem na usnama i frizurom a la 30-e.

Ako znamo da je Seyrig u privatnom životu bila feministkinja, koja je koristila svoj glumački status kako bi medijsku pozornost usmjerila na prava žena (što je kasnije naštetilo njenoj karijeri i sigurno je razlog zbog čega je danas gotovo potpuno nepoznata), nije stoga čudno što i “Daughters of Darkness” (kao i ostali njeni filmovi iz tog razdoblja) imaju feminističku notu. Kao što je to Bonnie Zimmerman lijepo sročila:

Delphine Seyrig is a very atypical lesbian vampire. She is a mature woman, unlike many other lesbian vampires who appear young and themselves vulnerable. This, in addition to her off-screen celebrity, gives her an aura of authority. She is never shown nude and is thus not vulnerable to male prurience as most lesbian vampires are. In the film she is the sexual and political equal of, if not superior to, the male character. She is never shown actually attacking the young bride; there are no bites on the neck, no bared fangs.

(…) In this rivalry between man and vampire for possession of the bride’s body and soul, the vampire’s power seems both superior to and more desirable than the man’s.
Finally, the ending of the film emphasizes the power of woman and the attractiveness of lesbianism. The spirit of the Countess immediately occupies a new body once it is deprived of the old, suggesting that lesbianism is eternal, passing effortlessly from one woman to another. No attempt of man or god can prevent the lesbian from passing on her “curse.” The effect of this transference is not at all horrifying, but rather amusing, almost charming, especially to a lesbian viewer. (…)

Izvor

To je, dakako, samo jedna od interpretacija s kojom se ne morate složiti, jer teško je naposljetku tvrditi da je “Daughters of Darkness” “pravi” feministički film. Bilo kako bilo, ostaje činjenica da je lik Elizabeth Bathory iz gore navedenih razloga sam za sebe vrijedan gledanja ovog filma – iako bi bilo nepošteno da ne spomenem i meni odličnu psihodeličnu glazbenu podlogu koja je sama po sebi jeziva, kada to već film u cjelini nije.

Sve u svemu, ako nabavite “Daughters of Darkness” prije mene, obavezno mi javite, jer sam još u fazi traganja za kompletnom verzijom (iako na YouTubeu postoji 12 isječaka iz filma o kojima sam već pisala ovdje). DVD, nažalost, nije dostupan u Europi; postoji samo NTSC američka verzija što je poprilično riskantna investicija u koju se neću upuštati).

Za kraj nekoliko fotografija iz filma – grofice Bathory, naravno, jer ostali naprosto nisu vrijedni spomena:

dod3.jpg

dod6.jpg

dod2.jpg

dod7.jpg

dod8.jpg

February 16, 2008 9:13 pm
Sound of horror + neke druge stvari

Znam da nije previše originalno, ali ovaj post odlučila sam posvetiti isječku kojeg naprosto morate vidjeti! Riječ je o (citiram s YouTube-a) opskurnoj španjolskoj produkciji iz 1964. godine o grupi ljudi koje u grčkim planinama terorizira nevidljivi dinosaur (!). Ako vam još uvijek ne zvuči dovoljno smiješno, izdvojite 31 sekundu da pogledate ovaj impresivan isječak s vrlo dojmljivim efektima lebdećih sjekira (!) koji me proganjaju još i danas.

Još uvijek se smijem, naime.

A kad sam već kod YouTube-a, ne mogu da ne spomenem famozni “2 girls 1 cup” uradak nekog bolesnika na koji se polovica pučanstva (skoro) izbljuvala. Ja, začudo, nisam, iako sam se pripremila na nešto STVARNO odvratno. Na ovo sam se samo dobro nasmijala, a brat tvrdi kako je ono sladoled od čokolade (!). Sladoled ili ne, očekivala sam nešto “zbljuv-tastičnije” … inače se ježim krvi, rezanja i sličnih stvari pa me ovo nije uznemirilo, ali smiješno je što toliko ljudi ne može podnijeti čak ni minutu snimke onakvog sadržaja! Ha ha!

P.S. Vidim da vas zanimaju detalji iz mog privatnog života. Trenutno nemam života. Ne radim ništa. Ne bavim se ničim. Tu i tamo učim svojstva vlakana, predenje i slične UBITAČNE stvari – i to na engleskom! Što je najbolje, u ovoj zadnjoj lekciji o predenju nemam pojma o čemu se tu radi – zaboga, pa ne znam ni kako to izgleda nit’ sam ikad vidjela ikog da to radi! U stvari, ne znam ni gumb prišiti običnim koncem. Ma zapravo ja ne znam ni kako konac izgleda, kamoli predivo, haha. Đizs. Kako bih ja to trebala naučiti!?!


O meni
21 godina. Rođena u Rijeci. Studentica jednog zagrebačkog fakulteta. (više?)

Site
Kategorije
Linkovi
Arhiva
Meta