Povodom 65. obljetnice smrti
(s malim zakašnjenjem)
Rođena je 6. rujna 1923. u Divoselu, Gospić, Hrvatska. Potječe iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu je završila u Gospi?u, a ?etiri razreda gimnazije i prvi razred Trgova?ke akademije u Zemunu. 1938. postala je ?lan SKOJ-a. Od tada aktivno u?estvuje u borbama napredne omladine Beograda. Nada je 1940. i u demonstracijama protiv Stojadinovi?eva re�ima na Ko�utnjaku. Te godine postala je i ?lan KPJ.Kao ?lan literarnog udru�enja “Branko Radi?evi?”, zbog teksta koji je napisala protiv direktora �kole kao progonitelja studenata � ljevi?ara, bila je uhap�ena i zatvorena, i pored udaraca koje je primila u zatvoru nikoga nije odala. Poslije petnaest dana pu�tena je iz zatvora, ali joj je zabranjeno �kolovanje u svim �kolama Jugoslavije. Godinu dana ilegalno �ivi i radi u Zemunu. Zatim odlazi svome bratu Bogdanu, u Sisak. Tu radi kao frizerski radnik, nastavljaju?i revolucionarni rad.Mladi revolucionar Nada ve? u junu 1941. je u prvom partizanskom odredu u Brezovici, kraj Siska. Obavlja te�ke i odgovorne zadatke. U grad ulazi odjevena u odje?u seljanke, a iz grada iznosi �apirograf, pisa?u ma�inu i drugi materijal. U?estvuje u diverzantskim akcijama na pruzi Zagreb�Sisak. U �umi �ikara rukovodi tehnikom OK KPH Sisak na umno�avanju propagandnog materijala, koji posredstvom napredne omladine �iri gradom i okolinom. U srpnju 1941, kada su prekinute veze partijskih organizacija grada i Odreda, hrabra Li?anka, ve? zapa�ena po juna�tvu i smjelosti, dobiva zadatak da uspostavi vezu. Odlazi u grad preobu?ena u mu�ko odijelo, ali su je na nasipu Save prepoznali usta�ki agenti i uhapsili. U sisa?kom zatvoru je mu?ena; kako ni�ta nije htjela priznati, prebacuju je iz Siska u zagreba?ki zatvor. Na putu do Zagreba, Nada je popila veliku koli?inu nekog lijeka u namjeri da po?ini samoubojstvo. Isprebijanu i iscrpljenu, odveli su je u bolnicu, odakle je, uz pomo? zagreba?ke partijske organizacije (dr. Slavke O?ko, Milke Jovanovi? i Ru�ice Turkovi?) uspjela pobje?i na Kordun u Petrovu goru. Tu dobiva zadatak da ode u Karlovac i da radi s karlova?kom partijskom organizacijom i ?lanom CK KPH.

Kao ?lan OK SKOJ-a za Kordun u okupiranom Karlovcu, pod imenom Milka i Anka Vinek �uta, odva�na, hrabra i iznad svega konspirativna, izvr�ava razne specijalne zadatke. Posje?uje partijske javke, prenosi materijal i lijekove, prima na vezu one koji, iz Zagreba i Karlovca preko Dubrava, odlaze u partizane, odr�ava neprekidne veze s partizanskim odredima Korduna i prebacuje skupljeno oru�je, municiju i odje?u u Petrovu goru.

Nada je, 21. listopada 1941, postala i ?lan Okru�nog komiteta KPH za Karlovac. Ona nekoliko puta odlazi u Petrovu goru i ponovo se vra?a u grad. Toj hrabroj djevojci pripada posebna uloga u organizaciji upada grupe od 25 partizana iz Petrove gore u Karlovac 17. studenog 1941. Ona je razradila plan spa�avanja sekretara Mjesnog komiteta KPH za Karlovac, Marijana ?avi?a Grge. Njeno pismo, upu?eno u Petrovu goru, s nizom detalja, bio je putokaz partizanskoj grupi u izvo?enju akcije.

U ruke usta�ke policije pala je na zadatku, 3. prosinca 1941., u Karlovcu. Tog dana nekoliko puta i�la je iz grada u predgra?e Dubovac, odvode?i ljude u partizane na Kordun. Na zahtjev da se legitimira, Nada je iz torbice izvukla revolver i ubila usta�kog agenta Ivana Bor�i?a, a drugoga ranila. U momentu kada joj je pi�tolj zatajio, uhvatili su je drugi agenti. Zatvorena je najprije u Karlovcu, a onda u zatvoru na Savskoj cesti u Zagrebu. U njenim je dokumentima pisalo: “Ankica Vinek”. To je sve �to je policija od nje saznala, i onda kad su je usta�ki agenti mu?ili, devetnaestogodi�nja partizanka je odgovarala ?utanjem. U zatvoru je slu�ila primjerom. U velja?i 1942. odvedena je na svoj posljednji put, u Staru Gradi�ku. Tu je i dalje mu?ena od izvje�banog usta�kog zlo?inca Ljube Milo�a. Njen primjer juna�tva i izdr�ljivosti preno�en je po zatvorskim ?elijama. Pri?alo se s divljenjem o nepoznatoj, prkosnoj i lijepoj djevojci koju ni najsvirepije muke nisu mogle pokolebati. Izubijanu, bolesnu od pjegavca, usta�e su je umorile 17. o�ujka 1942. godine.

Tekstilna fabrika u Zagrebu nosila je njeno ime.

Narodnim herojem progla�ena je 7. srpnja 1951. godine.

Zahvaljujem Zagorcu s foruma Slobodna Jugoslavija